Najavljenim podizanjem starosne granice u Srbiji će se najteže dolaziti do penzije. Naša nacija među onima koje žive najkraće, a radni vek biće najduži
U Centru za liberalno demokratske studije je tim povodom urađena i uporedna analiza srpskog i evropskih penzijskih sistema.
- Malo je zemalja gde je starosna granica za odlazak u penziju toliko visoka - objašnjava Katarina Stanić iz CLDS. - S druge strane razmatranja o podizanju starosnih granica i produžavanju radnog veka mogu se uzeti u obzir samo u kontekstu dužine korišćenja penzija. U Srbiji se kratko živi, a samim tim i penzija se koristi kraće nego u ostalim zemljama.
Ako se izuzme Makedonija, žene u Srbiji najkraće žive u poređenju sa 27 EU zemalja, pa čak i sa Hrvatskom i Crnom Gorom.
U Centru dodaju i da je generalni trend u razvijenim zemljama izjednačavanje starosne granice za žene i muškarce, ali smatraju da je u Srbiji još rano za ovakva razmišljanja.
U zemljama istočne, centralne i jugoistočne Evrope, situacija je nešto drugačija. Trenutno su starosne granice dosta niže i različite za muškarce i žene - prosečno 63 za muškarce i 60 za žene. Jedino Hrvatska najnovijim izmenama zakona izjednačava granicu na 65 do 2020. godine.
I u penzionerskim organizacijama ocenjuju da se, u zavisnosti koliko godina prosečan penzioner živi na ”račun države”, ocenjuje i održivost penzijskog sistema.
- Ukoliko želimo da penzijski fond opstane, moraju se pooštriti uslovi za odlazak u peziju, ali se to ne sme činiti olako. Uštede se, međutim, mogu praviti i na drugim poljima, pa bi tako prvo trebalo revidirati uslove za ostvarivanje beneficiranog radnog staža - smatra Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine.
PRODUŽILI ZA PET GODINA
Prema ranijim propisima, koji su bili na snazi zaključno sa 2001. godinom, starosna granica je bila pet godina niža - 55 godina za žene i 60 za muškarce. Ona je ustanovljena još zakonom iz 1965. godine i nije se menjala punih 35 godina.