Banner Generator at Voidix.com



четвртак, 14. август 2008.

04.08-08.08.2008.

04.08-08.08.2008. via
Produktna berza Novi Sad on 8/8/08 Oživljavanje tržišta pšenice, u
smislu blagog porasta njene cene, odrazilo se i na porast prometa na
Produktnoj berzi u protekloj nedelji. Doduše ostvareni promet od 1.949
tona u vrednosi od 40.394.970 dinara, još uvek nije na nivou
dosadašnjih proseka, ali je znatno veći od prošlonedeljnog i to za
čitavih 174,89%. Trgovina pšenicom u količini od 1.025 tona zauzima
dominantno mesto u strukturi ukupnog prometa. Ostvarena jedinstvena
cena od 15,44 din/kg (14,30 din/kg bez PDV-a), viša je za 2,12% od
prošlonedeljnog proseka. Za razliku od ovog segmenta tržišta, kukuruz
nastavlja sa cenovnim sunovratom. Naime, u okviru istrgovanih skromnih
278 tona, registrovana je ponderisana nedeljna cena od 12,22 din/kg
(11,32 din/kg bez PDV-a), što je za čitavih 12,90% niže nego prethodne
nedelje. Sličan cenovni pad kukuruza od 11,10% registruje i berza u
Čikagu, kao i berza u Budimpešti gde je cena kukuruza (ali i pšenice) u
nedelji za nama pala za 20 EUR/tona. Da kukuruz nije jedini artikal
čija cena pada, potvrđuju i sledeće činjenice: - Cena soje novog roda
(isporuka u oktobru), pala je na nivo od 30,06 din/kg (27,83 din/kg bez
PDV-a); - Cena sojine sačme zaustavila se ove nedelje na ponderisanom
nivou od 39,47 din/kg (33,45 din/kg bez PDV-a), što je za 4,43% niže
nego prethodne nedelje; - Posle dužeg vremena registrovana je i
trgovina suncokretovom sačmom i to po ceni od 12,51 din/kg (10,60
din/kg bez PDV-a). Ovaj cenovni pad još je izraženiji ako se uzme u
obzir da je posao zaključen uz klauzulu odloženog plaćanja. Jedini
artikal čija cena konstantno raste, kao posledica porasta cena
ino-sirovina, je mineralno đubrivo NPK 15:15:15, kojim se u protekloj
nedelji trgovalo u količini od 125 tona po ceni od 40,47 din/kg (37,47
din/kg bez PDV-a). Soja u zrnu prošlogodišnjeg roda, drži se na niovu
od 40,18 din/kg (37,20 din/kg bez PDV-a), dok se cena tritikale kretala
na niovu od 14,04 din/kg (13,00 din/kg bez PDV-a).
Things you can do from here:
- Subscribe to Produktna berza Novi Sad using Google Reader

28.07-01.08.2008.

28.07-01.08.2008. via
Produktna berza Novi Sad on 8/1/08 Nepisano pravilo da posle ekstremno
velikog prometa roba preko „Produktne berze“ u Novom Sadu sledi nedelja
sa veoma malim prometom, potvrđeno je i ovaj put. Naime, posle
rekordnog prometa iz prethodne nedelje, u periodu 28.07.-01.08.2008.
godine na berzi u Novom Sadu ostvaren je jedan od najmanjih nedeljnih
ovogodišnjih prometa od svega 709 tona robe. To je za čak 89,14% manje
od već pomenutog prometa iz prethodne nedelje. Vrednost prometovane
robe preko berze u protekloj nedelji iznoslia je 13.458.740,00 dinara,
što je pad od 85,75 % u odnosu na isti pokazatelj iz prethodne nedelje.
Nastavljen je pad cena žitarica. To je svakako osnovna karakteristika
trgovanja u nedelji za nama, a ujedno i odgovor na pitanje otkud tako
mali promet. Naime, u atmosferi očekivanja daljeg pada cena, kupci
strpljivo čekaju i ne reaguju na prilično veliku ponudu. Priča o
pšenici počinje veoma da podseća na onu iz prošle godine, samo što se
ove godine na žalost proizvođača sve odvija u suprotnom smeru. Cenovni
stampedo iz prošle godine, zamenio je pravi cenovni sunovrat pšenice
ovogodišnjeg roda. O fundamentalnim razlozima ovakvih cenovnih kretanja
ne treba ni govoriti oni su sasvim jasni. Međutim, da li pad cene na
15,12 din/kg (14,00 bez PDV-a) predstavlja baš sasavim realnu cenu
indukovanu relevantnim tržišnim faktorima ili je u pitanju i psihološki
momenat koji u slučajevima ovako izraženih fluktuacija može da bude
veoma uticajan cenovni pokretač. Obzirom da je cena pšenice na našem
tržištu ovih dana jedna od najnižih na Evropskom kontinentu, po svoj
prilici da je upravo taj psihološki faktor učinio svoje i pomerio
cenovnu kotu ispod granice nekog realnog tržišnog očekivanja. Međutim ,
ako su kupci pšenice izvoznici, njihova izvozna kalkulacija nalaže da
bi otkupna cena pšenice na domaćem tržištu morala biti još niža. Ne
zaboravimo ni državu ( Republičku direkciju za robne rezerve) koja
takođe namerava da učestvuje u otkupu. Sve u svemu možemo očekivati
veoma interesantna dešavanja na ovom tržištu u narednom periodu. U
odnosu na prosečnu cenu trgovanja iz prethodne nedelje cena pšenice je
pala za 4,42%. Pad cene kukuruza još je izraženiji od pada koju je
imala pšenica. Naime, u protekloj nedelji nastavljen je dalji pad cene
pri čemu su realizovana 3 kupoprodajna ugovora po ceni od 13,50 din/kg
(12,50 bez PDV), što je najniža cena ove robe u poslednjih godinu dana.
Prosečna cena trgovanja iznosila je 14,03 din/kg (12,99 bez PDV-a), što
je za čak 9,07% manje od prosečne cene iz prethodne nedelje. Podsetimo
se đurđevdanske kiše koja je najavila dobar rod pšenice usled čega je
cena ove robe počela u kontinuitetu da pada. Istom analagijom možemo se
poslužiti i u slučaju kukuruza posle veoma obilnih i dobrih julskih
padavina. Gde je granica ovom padu u uslovima kada kukuruza
prošlogodišnjeg roda ima tek da zalihe izdrže do nove berbe ? U
razmišljanjima o daljim perspektivama ove robe, bliži smo zaključku da
je ta donja granica već sasvim blizu, nego da predviđamo dalji iole
značajniji pad cene. Od ostalih roba trgovalo se pšenicom roda 2007.
godine po ceni 16,42 din/kg (15,20 bez PDV), sojinim zrnom roda 2008. (
„na zeleno“) po ceni od 30,24 din/kg (28,00 bez PDV) i sojinom sačmom
44% proteina po prosečnoj ceni od 41,30 din/kg (35,00 bez PDV). Kao
posledica kontinuiranog pada cena, koji se nastavio i tokom ove nedelje
i PRODEX pokazuje slične vrednosti. Pad cene pšenice i kukuruza,
uslovili su da ovaj pokazatelj na dan 01.08.2008., beleži vrednost od
140,62 indeksna poena, što je za 3,57 indeksnih poena niže nego u
prošli petak.
Things you can do from here:
- Subscribe to Produktna berza Novi Sad using Google Reader

21.07-25.07.2008

 21.07-25.07.2008. via
Produktna berza Novi Sad on 7/25/08 Veliki obim prometa i značajan pad
cena žitarica osnovna je karakteristika trgovanja u periodu
21.07.-25.07.2008. godine. Promet od 6.526 tona robe prevazišao do sada
najveći ovogodišnji nedeljni promet iz treće nedelje januara meseca. U
odnosu na prethodnu nedelju promet je veći za 85,13 %. Finansijska
vrednost realizovanih kupoprodajnih ugovora iznosila je 94.466.140,00
dinara ili za 63,26 % više od vrednosnog prometa iz prethodne nedelje.
Podatak da je pšenicom u protekloj nedelji trgovano u količini od svega
200 tona, svakako ne znači da je pšenica neinteresantna roba za kupce.
Naravno, razlog je u činjenici da kupci strpljivo čekajući da cena još
padne, ne reaguju na relativno veliku ponudu ove robe preko berze.
Pomenuti promet realizovan je po cenama od 15,98 din/kg (14,80 bez
PDV), odnosno 15,66 din/kg (14,50 bez PDV), pri čemu je ostvarena
prosečna nedeljna trgovanja od 15,82 din/kg (14,65 bez PDV), što je za
čitavih 9,77% pad u odnosu na prosečnu cenu iz prethodne nedelje. Pad
je očigledan. Podaci o količini i cenama izvoznih viškova zemalja u
okruženju jedno je od objašnjenja za ovaj pad. Međutim, upravo bi
podaci o cenama sa ovih tržišta mogli da indiciraju, da bi tako nagla
tendencija pada konačno mogla sledeće nedelje da se zaustavi makar na
trenutno dostignutom cenovnom nivou. Veoma intenzivno trgovanje
kukuruzom prošlogodišnjeg roda sa početka nedelje, potpuno je stalo u
drugoj polovini nedelje. Jedan od razloga mogao bi da bude jedno
potpuno neuobičajano cenovno kolebanje ove robe uz izuzetno veliki
raspon cena u toku same nedelje i to od 15,88 din/kg (14,70 bez PDV),
pa do 14,58 ( 13,50 bez PDV). Činjenica da je cena imala opadajući
trend od prvog, pa do poslednjeg ovonedeljnog trgovanja potpuno daje za
pravo zaključku da je cena u očiglednom padu. Zalihe prošlogodišnjeg i
inače malog roda sve su tanje i bez obzira što se od ovogodišnjeg roda
očekuje rekordan prinos, do nove berbe nema mnogo cenovnih faktora koji
bi cenu roda 2007. godine i dalje „gurali“ na dole. Najveći obim
trgovanja ostvaren je kukuruzom roda 2008. godine sa odloženom
isporukom, po završetku berbe. Taj promet iznosio je čitavih 3.800
tona. Cena je iznosila 11,88 din/kg (11,00 bez PDV) na početku nedelje,
da bi posle obilne i za kukuruz izuzetno poželjne kiše, trgovanje ovom
robom preko berze na kraju nedelje zatvoreno je cenom 11,34 din/kg
(10,50 bez PDV). Veliki interes kupaca za kupovinom kukuruza „na
zeleno“ svakako je motivisan procenom da će kukuruz biti veoma
interesantna izvozna roba, ako ne neposredno posle berbe, a ono svakako
u nekom perspektivnom periodu na srednji i dugi rok. Od ostalih roba
trgovalo se sojinim zrnom roda 2008. ( „na zeleno“) po ceni od 30,24
din/kg (28,00 bez PDV) i sojinom sačmom 44% proteina po prosečnoj ceni
od 41,30 din/kg (35,00 bez PDV). PRODEX je na kraju ove nedelje pao na
vrednost od 144,19 indeksnih poena, što je posledica pada cena
žitarica. Ova vrednost prodeksa manja je za 3,97 indeksnih poena od
vrednosti indeksa na kraju prethodne nedelje.
Things you can do from here:
- Subscribe to Produktna berza Novi Sad using Google Reader

CENA PŠENICE IZMEĐU ŽELJE I REALNOSTI

CENA PŠENICE IZMEĐU ŽELJE I
REALNOSTI via Produktna berza Novi Sad on 7/25/08 Kako danas napisati
nešto o tržištu pšenice, a ne ponoviti se ? U proteklih godinu dana
javnost je bila prosto zatrpana nizom procena, predviđanja, nagađanja…
poput onih o uzrocima postojeće cene pšenice, pa kakva će cena biti
sutra, te da li će svet gladovati, konačno hoće li Srbija imati
dovoljno hlebnog zrna, po kojoj ceni, itd, itd. Pokušaću da učinim ovaj
tekst o pšenici interesantnim koristeći se dosadnim ciframa i
konkretnim činjenicama, što (čast retkim izuzecima) uglavnom nije bio
manir većeg broja onih koji su zaključke u svojim tekstovima izvodili
na osnovu pretpostavki, spekulacija i neproverenih informacija. Da
bismo uopšte mogli da se latimo analize tržišta ili još više od toga,
tržišne prognoze, moramo poći pre svega od suštine logike tržišta. Ta
logika počinje i završava se na relacijama odnosa ponude i tražnje.
Međutim, nije baš sve tako jednostavno kako izgleda. Naime, tržište
može biti dobro organizovano, ali imamo i manje ili više neuređena,
izmonopolisana i od strane pojedinih tržišnih učesnika kontrolisana
tržišta. Sa druge strane, danas tržište definitivno moramo posmatrati
kao jednu globalnu pojavu. Protok robe, novca i kapitala danas su brži
nego ikada ranije. Dakle, sve napred navedeno moramo da uvažimo ako
hoćemo da izvedemo što preciznije tržišno predviđanje. Prema tome, kako
će se ponašati neki netržišni faktori u formiranju cena nekog
proizvoda, koliko će na tržišna dešavanja uticati država svoijm
administriranjem ili monopolske strukture rukovođene svojim interesima,
stvar je posebne analize koje nekada mogu da analitičara odvedu u puke
spekulacije i površne pretpostavke sa krajnjim ishodom u pogrešnom
zaključku. Upravo iz tih razloga ova kratka tržišna elaboracija
zasnivaće se isključivo na činjenicama. Činjenice su upravo jedini
pouzdani osnov koji može izvesti na pravi trag. Sve ostalo može u
manjoj ili većoj meri da zamagli taj trag, ali ipak ne toliko da nam on
ne pokaže generalne tržišne pravce. Konačno, kako danas izgleda tržište
pšenice u svetlu konkretnih brojki i pokazatelja. Činjenice su sledeće:
Svetska proizvodnja pšenice ove godine iznosi po poslednjem izveštaju
američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) 658 miliona tona ili za
51,6 miliona tona više nego prošle godine, što procentualno predstavlja
povećanje od oko 8,5%. Po prvi put posle dužeg niza godina svetske
zalihe će se povećati, a svetska proizvodnja će premašiti ukupnu
potrošnju za čitavih 24 miliona tona. Što se cene tiče, referentni
cenovni indikator svakako je berza u Čikagu (CBOT), a ona od kraja
februara meseca ove godine, kada je dostigla svoj apsolutni maksimum od
470,32 dolara po toni, ima tendenciju jasno izraženog pada, pa sada,
krajem jula meseca iznosi 289,40 dolara po toni ili prevedeno po
srednjem kursu na dan 25.07.2008. godine 14,34 din/kg. Naravno, da na
cene kod nas od opštih svetskih tržišnih dešavanja još jači uticaj
imaju kretanja na tržištu zemalja regiona. Koje su to države ? Pre
svega to su zemlje naši prvi susedi, ali i zemlje crnomorskog basena,
dakle oni proizvođači koji zbog blizine svojih skladišnih destinacija
(crnomorske luke) predstavljaju neposredne konkurente našim
proizvođačima. Ponuda pšenice iz tih zemalja bitno je veće nego prošle
godine. Mađarska ima oko 2 mil. tona tržišnog viška, Rumunija oko 3
miliona tona, a Bugarska 1,35 mil. tona pšenice namenjene izvozu.
Koliko će zemlje crnomorskog regiona imati pšenice namenjene izvozu
pokazuje prost zbir izvoznih viškova tri najveća proizvođača i to
Rusije sa 15 miliona tona izvoznog viška, Ukrajine sa oko 7,5 miliona
tona i Kazahstana sa oko 6,5 miliona tona viška. Sve u svemu samo ovih
šest pomenutih zemalja konkurišu na tržištu sa približno 35,35 miliona
tona pšenice. Što se cena tiče za tržište pomenutog regiona kao
referentnu uzećemo jedinu berzanski formiranu cenu, a to je cena na
berzi u Budimpešti koja na dan 25.07.2008. godine iznosi 180,52 EUR-a
po toni, odnosno 14,05 din/kg. Situacija na našem tržištu uglavnom je
opšte-poznata. Rod je procenjen na oko 2,15 miliona tona, što uz
prelazne zalihe otvara prostor za izvoz od oko 600 hiljada tona hlebnog
žita. Situacija dijametralno suprotna od početnog straha sa početka
godine kada su sumorne prognoze govorile da na bazi nikad manje
zasejanih površina nećemo zatvoriti domaće bilansne potrebe, pa do
činjenice da po svođenju rezultata žetve imamo veoma zavidan izvozni
potencijal. Upravo takav razvoj situacije po pitanju prinosa, što u
tržišnom smislu predstavlja povećanje ponude, dovodi i do pada cena na
domaćem tržištu. Podsetimo samo da je svoj rekord na „Produktnoj berzi“
pšenica imala 27.02.2008. godine, a iznosio je 23,50 din/kg bez PDV.
Početak žetve nije označio i intenziviranje trgovanja. Razloge znamo.
Tek početkom jula meseca tržište se donekle otvorilo, a cena se kretala
u prvim nedeljama u dijapazonu od 15,20 din/kg pa do 15,70 din/kg. Od
sredine jula na organizovanom tržištu koje organizuje „Produktna berza“
nije mogla da se postigne veća cena od 15,35 din/kg, a u trećoj nedelji
jula ona dostiže svoj ovogodišnji minimum od 14,50 din/kg.
Pretpostavljam da pomenuti podaci za zdravorazumskog čoveka
predstavljaju dobre osnove za donošenje nekih zaključaka po pitanju
sadašnje cene na domaćem tržištu, ali i cenovnih perspektiva u narednom
periodu. To je realnost. Međutim, domaća javnost predvođena kvazi
dušebrižnicima stalno pronalazi krivca za nisku cenu pšenice. Da li je
to tržište ? Svakako ne. Tržište ima svoju neumoljivu logiku koja je po
svemu prepoznatljiva i ove godine. Jedina institucija koja organizuje
trgovanje po berzanskim principima kod nas je „Produktna berza“ u Novom
Sadu. Insinuacije da je berzansko tržište izmanipulisano od strane
pojedinih interesnih grupa jednostavno nije tačno i predstavlja samo
jedan od pokušaja traženja krivca na drugoj strani. Pravi odgovor na
dugoročno rešenje problema tržišta pšenice leži u izgradnji tržišnih
institucija i svakako u većoj finansijskoj podršci od strane države i
to onoj vrsti podrške koja neće neposredno uticati na cene, već koja će
generalno dati veći finansijski kapacitet proizvođaču što u prevodu
znači premija po hektaru. Izjava novopostavljenog ministra Dragina na
sastanku Poslovne asocijacije poljoprivrednika Vojvodine u Kovilju,
uliva nadu da će se taj problem konačno početi suštinski da se rešava
donošenjem Zakona o javnim skladištima, borbom protiv monopola, i
konačno većim podsticajima, tj. značajnijim povećanjem već pomenute
premije po hektaru. Žarko Galetin Direktor „Produktne berze“
Things you can do from here:

Архива чланака

Powered By Blogger

FACEBOOK