Banner Generator at Voidix.com



среда, 28. децембар 2011.


Da li ste u vezi sa nasilnikom?

ANTITABU | NEDELJA 18.12.2011

Bez obzira na lepotu, pamet ili obrazovanje, svaka žena može da postane žrtva nasilja u porodici.




1. Izolovao vas je od porodice i prijatelja

Emocionalno nasilan supružnik vas želi samo za sebe. On ne prihvata vaš život izvan veze, pa čak ni onaj koji podrazumeva porodicu i prijatelje. Sasvim je normalno i zdravo da se družite i sa drugim ljudima, zato ako vas on sprečava u tome, znak je da nešto nije u redu.

2. Vređa vas

Ako vas neko naziva pogrdnim imenima, pa makar i u šali, namera mu je jedino da vas povredi. Napasnici ponekad štite sebe kriveći vas i optužujući vas da ste previše osetljivi.

3. Krivi druge za svoje probleme

Ako mu je uvek neko drugi kriv, uključujući i vas, to je loš znak. Veza ne može da opstane ako jedan od partnera uvek odbija da prihvati odgovornost za svoje postupke.

4. Pije ili se drogira

Ne koriste svi nasilnici drogu ili alkohol, ali im je većina sklona. Zavisnost dovodi do nekontrolisanog ponašanja.

5. Uterao vam je strah u kosti

Ako se osećate uplašeno u njegovoj blizini, to nikako nije u redu. napasnici uvek pokušavaju da dominiraju uz taktike zastrašivanja.

6. Kažnjava vas za vreme koje niste proveli zajedno

Ovo ide uz tehnike izolovanja, kada vas on želi samo za sebe. Ako odete negde bez njega, kasnije ćete biti kažnjeni zbog toga.

7. Očekuje da ga dočekujete kao sluškinja

Nasilnik očekuje da se prema njemu ponašate kao prema kralju i da mu uvek budete na usluzi. On će tražiti da sve uradite za njega, bez ikakve ideje o njegovoj pomoći.

8. Ekstremno je ljubomoran

Ljubomora je jedna od osnovnih karakteristika napasnika. Njemu smetaju drugi ljudi u vašoj blizini, pa čak i vaše sopstvene želje i ciljevi u životu.

9. Kontroliše vas putem emocija

On je dobar manipulator i emocionalno vas kažnjava svaki put kada nešto nije po njegovom. Pokušaće da učini da se osetite krivom svaki put kada mu se usprotivite. Tada će da tvrdi da vas voli, pa čak i da vam se rasplače na ramenu, sve dok se ne oseti ponovo sigurnim.

10. Postaje agresivan

Ako ste u emocionalno nasilnoj vezi, postoje velike šanse da problem preraste u fizički. Prvo će početi da vas vuče za kosu ili da vas zgrabi za ruku, što su sve znaci upozorenja. Ako ste ranije primetili da ume burno da reaguje, razbija stvari, udara u zid i slično, vreme je da tu vezu okončate.

Foto: tizwas01 / www.sxc.hu

четвртак, 22. децембар 2011.

Новак деци Србије

Новак деци Србије:

Ђоковић је од августа ове године, када је постао амбасадор УНИЦЕФ-а, посетио инклузивни вртић у Смедереву који похађају деца из најмаргинализованијих група, као што су малишани са сметњама у развоју и они који живе у ромским насељима.

"Надам се да ће моја донација и подршка донети промену у животима малишана у Србији, посебно оне деце која имају ограничене могућности да достигну своје пуне потенцијале, рекао је Ђоковић. Он је нагласио да "изградња солидног темеља у раним годинама не само да помаже детету да оствари своје пуне потенцијале, него доприноси и изградњи бољег друштва у целини.

Ђоковић, такође, промовише и кампању УНИЦЕФ-а у Србији за продају честитки и производа, како би помогао прикупљање финансијских средства за угрожену децу у целом свету.

"УНИЦЕФ веома цени Новакову посвећеност правима деце, и посебно његово ангажовање на пољу раног развоја најугроженије деце, што је критична област у Србији, изјавила је директорка УНИЦЕФ-а у Србији Јудита Рајхенберг.

Ђоковић је почео да игра тенис када је имао четири године, а пробој на светску сцену остварио је са 16 година. Од тада је освојио укупно 28 титула, од којих четири гренд слема - 2008. и 2011. године Аусталијен опен, Вимблдон и Ју-Ес опен. У децембру ове године. Међународна тениска федерација прогласила га је светским шампионом.

"Желим да помогнем деци у Србији и у целом свету да остваре своје снове. Сва деца имају права и та права морају да се штите, поручио је Ђоковић.

Корупција распустила полицију

Корупција распустила полицију:

Цела полицијска служба у мексичком граду Веракрузу распуштена је данас, а уместо ње градом патролира Ратна морнарица.

Влада савезне мексичке државе Веракруз саопштила је да је ова одлука део напора да се искорени корупција у полицији и да се "почне од нуле" у том тамошњем највећем граду.

Портпарол Владе рекла је да је отпуштено 800 полицајаца и 300 службеника администрације. Они могу да поднесу молбу за посао у полицији, али морају да испуне строже критеријуме.

Наоружани маринци опколили су данас централу полиције, а хеликоптери Ратне морнарице надлетали су град. Одлуку о том потезу донели су у понедељак гувернер Веракруза Хавиер Дуарте и савезни министар унутрашњих послова Алехандро Поире.

Мексиканци су били шокирани када је у Веракрузу септембра убијено 35 људи у једном од сукоба у рату нарко-банди. Град је постао поприште борби између картела Зетас и банде блиске картелу Синалоа, коју води Хоакин "Ел Чапо" Гузман.

Веракруз, град у Мексичком заливу, је на путу за пренос дроге и пребацивање имигранте који долазе са југа. У њему је прво владао Заливски картел, а онда се оружано крило тог картела Зетас отцепило и завлдало.

У граду је примећен пораст криминала овог пролећа, када су због офанзиве владе у суседном Тамаулипасу криминалци побегли у Веракруз. Војска Мексика је преузимала операције полиције већ неколико пута, већином уз границу САД.

Веракруз је, међутим, прва држава у којој је потпуно распуштен велико одељење полиције. У држави Веракруз има око 2.400 маринаца. Ратна морнарица ће чувати град ће док се не завршио обука нове полиције, рекла је портпарол владе.

Гувернер Дуарте је већ распустио полицију у главном граду државе Халапи, али су ту градску полицију заменили државни полицијски агенти. Мексички председник Фелипе Калдерон има амбициозан план за проверу свих 460.000 мексичких полицајаца на корупцију.

Његова влада је дала 331 милион долара за 200 градова да обуче и опреме градске полицијске снаге. Гувернери држава међутим кажу да немају средства да спрече корупцију полицији.

четвртак, 22. дец 2011, 07:30 -> 07:44

Радно место као премија

Око 735.000 радника чека на евиденцији Националне службе за запошљавање. Трећина њих је неквалификована, а многи немају ни основну школу. Са друге стране, на бироу је и 12.000 факултетски образованих. Примера добре праксе запошљавања је мало.

Деведесети рођендан, Национална служба за запошљавање дочекује са 735.000 незапослених на евиденцији. Упркос тим бројевима и вестима да све више фирми због кризе отпушта раднике, у години која истиче било је и рекордера у запошљавању.

Rекордери су награђени - два града, две компаније и једно мало предузеће добили су плакете у Клубу посланика у Београду. Славило свако новоотворено радно место.

"Ми смо имали срећу да нас економска криза није захватила. Нисмо отпуштали већ запошљавали раднике. Тако ћемо наставити и у следећој години", рекао је Лукас Нам из "Јура корпорације".

Градоначелник Крушевца Драган Јовановић истиче да су мала и средња предузећа мотор развоја и да без њих неће моћи да се развија ни Крушевац.

Истовремено, Татјана Кнежевић из Меркатора рекла је да је та фирма запослила 540 нових сарадника и да у њиховом тиму ради 48 особа са инвалидитетом.

У Националној служби за запошљавање на Гундулићевом венцу у Боеграду, атмосфера није толико свечана.

Неквалификована радна снага

Трећина незапослених у Србији је неквалификована, а многи немају ни основну школу, због чега теже долазе до посла.

"У просеку се три године чека на посао. Међутим, има оних који брже дођу до посла, попут стручњака за информационе технологије, фармацеута и лекара одређених специјализација", рекао је директор Националне службе за запошљавање Дејан Јовановић.

Из Владе обећавају да ће и следеће године подстицати запошљавање. Међутим, овога пута, за помоћ Националној служби предвиђено је мање новца из буџета.

"Морамо да имамо бољи пословни амбијент, квалитетније судство, мању бирократију, да се изборимо против дугих процедура, посебно у издавању грађевинскиг дозвола", рекла је потпредседница Владе Верица Калановић.

"Направимо измене у образовном систетму, и добијемо квалитетнију радну снагу на тржишту рада", рекла је Калановић.

Такве радне снаге има. На бироу је готово 12.000 факултетски образованих. То посебно забрињава ако се има у виду чињеница да је у Србији мање од 10 одсто становника завршило факултет или вишу школу.

уторак, 22. новембар 2011.

Nema novca za poštene nalazače


Vlasnici izgubljenih para nemaju obavezu da nagrade nalazače. Do 1987. zakon garantovao 10 odsto nagrade. Zatvor ako se zadrži novac

- Do 1987. godine važio je propis da nalazaču sleduje 10 odsto vrednosti izgubljenog predmeta - objašnjava Vujačić. - To je bilo lako kada je reč o novcu, ali je bilo malo komplikovanije kada treba proceniti vrednost, na primer, izgubljenog sata. Bilo je, doduše retko, i slučajeva da nalazač koji je ostao bez nagrade tuži vlasnika i traži procenat koji mu garantuje zakon. Danas, međutim, ne postoji takav propis.

RADNO MESTO KAO NAGRADA

MARININ postupak ipak neće proći bez nagrade. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je da će ona dobiti posao u policiji. Vlasnik torbice će, s druge strane, ako bude pronađen morati policiji da objasni odakle mu novac. U policiji ne isključuju mogućnost da pare nije zaboravio već ih u toaletu kafića ostavio za nekoga.

Zakon, ipak, jasno propisuje koje su dužnosti nalazača. Svako ko nađe izgubljenu "pokretnu stvar" dužan je da je vrati vlasniku ili da obavesti policiju. U suprotnom preti mu kazna za krivično delo utaje, što znači da bi mogao da odleži iza rešetaka i čitavih godinu dana. Istina, još nije zabeleženo da je neko pronađen i osuđen zato što nije vratio tuđe pare.

- Praksa pokazuje da većina nalazača vraća novac zato što je bilo svedoka da su ga pronašli - kaže Vujačić. - To naravno ne znači da nema poštenih i primera vrednih postupaka kao što je ovaj devojke iz Kruševca.

Kada ne može da utvrdi čiji je izgubljeni novac, nalazač mora da pozove policiju koja će pokušati da pronađe vlasnika. Ako i potraga policije ostane bez uspeha, novac završava u državnom budžetu.


субота, 29. октобар 2011.

Prevare po kvadratu


Više od 30.000 ljudi poslednjih godina žrtve nesavesnih investitora. Ista nekretnina na tržištu prodavana od tri do pet puta. Mnogi kupci i ne prijavljuju prevaru

NI posle četiri godine istraga o tome šta se desilo sa prevarenim kupcima stanova u beogradskom naselju Višnjička banja nije stigla do optužnice.

Po rečima Andreja Lazića, jednog od oštećenih, i ujedno predsednika udruženja prevarenih građana, investitor Milan Jeremić, za kojim je izdata i poternica, oštetio je najmanje 180 ljudi, a vrednost prevare veća je od 20 miliona evra. U Ulici Slanački put 131 on je prodao 115 stanova, neke po više puta.


- Stanovi nikad nisu završeni. Inspekcija je zabranila korišćenje zgrade, ali su se oni najbrži uselili u objekat opasan po okolinu i počeli da završavaju stanove sami - kaže Lazić, i dodaje da je, po saznanjima ovog udruženja, u prevaru bilo uključeno 33 ljudi, među kojima i agenti za nekretnine.

Kupci su bili iz cele Srbije. Mnogi nisu prijavili prevaru, neki su podneli pojedinačne tužbe, dok drugi i dalje čekaju da tužilaštvo i pravosuđe odrade svoj posao.

PRECIZNI NOVOSAĐANI NOVOSADSKA policija izašla je pre izvesnog vremena sa podacima o mahinacijama građevinskih investitora u ovom gradu u prošloj godini. Ona je lane kontrolisala rad 24 kompanije i fizičkih lica - investitora na 30 objekata. Podneli su 18 krivičnih prijava protiv 25 osoba za 35 krivičnih dela. Prevareno je više od 100 ljudi, a ukupna šteta je procenjena na 212,5 miliona dinara.

Prema podacima raznih udruženja prevarenih građana, širom zemlje ima između 20.000 i 30.000 građana koje su investitori prevarili na neki način. Vrednost svih prevara još pre godinu dana premašila je 100 miliona evra.

Od ovog broja, a prema podacima Privredne komore Srbije, samo u Beogradu ima oko 1.000 onih koji su kupili stan koji je već prodat drugome. Dešavalo se da ista nekretnina bude prodata i po tri do pet puta. U ostatku zemlje je prevareno još toliko ljudi, kaže Goran Rodić, iz Udruženja za građevinarstvo PKS.

- Prevara je bilo i biće ih. Ipak, u odnosu na pre, stanje se popravilo. Sada je gotovo nemoguća višestruka prodaja iste nekretnine - kaže Kaća Lazarević, suvlasnica agencije „Alka“.

Broj prevara manji je, između ostalog, i zato što je tržište nekretnina gotovo zamrlo. Lazović objašnjava da se sve kupoprodaje evidentiraju i postoji jedinstvena baza podataka:

- Kada se u sud donese ugovor na overu, službenik ukucava podatke o prodavcu, kupcu, nekretnini, uz obavezan katastarski broj parcele. Potom ide na pretragu podataka. Ako je nekretnina već prodata, kompjuter to brzo pokaže.

Po rečima naše sagovornice, trenutno se prevare svode na nepoštovanje rokova i loš kvalitet izvedenih radova. Ali, dešava se da prodavac ima falsifikovanu ličnu kartu ili papire o nekretnini. Neuseljivi stanovi prodaju se kao useljivi, a prodaju se i nekretnine koje nikada neće proći tehnički prijem, ni dobiti upotrebnu dozvolu. Važno je i da kupci na sam dan isplate provere u katastru da u međuvremenu prodavac nije upisao hipoteku.

OPREZ TREBA da budu oprezni i oni građani koji investitorima ustupaju parcele za gradnju. Oni postaju suinvestitori i građevinska dozvola se vodi na njih. A dešavalo se da investitor proda stanove i da nestane, pa onda sva krivica padne na vlasnika zemljišta, na koga se vodi građevinska dozvola, mada on sa prevarom nema ništa.

Ipak, čak i oprezni mogu da nagrabuse. Beograđanka Ljubica Ćetković je sa sestrom, pre pet godina, stavila hipoteku na mamin stan da bi podigla kredit i izgradila vikendicu na Divčibarama. Uzela je kredit 20.000 evra i izabrala firmu koja se reklamirala po medijima, u vlasništvu Miće Nenadića.

Pošto dugo nije odmakao od ploče, Ćetkovićeva je tražila raskid ugovora i povraćaj novca, a zatim je Nenadića i tužila.

- Posle dve godine zvala me policija sa Palilule i rekla da ima još tridesetak građana koje je prevario. Otišla sam u stanicu i zatekla se tamo kad su ga privodili - kaže Ćetković.

U međuvremenu, njen investitor je izašao iz pritvora i prodao firmu, uprkos tome što je optužen za prevaru veću od 300.000 evra. Sudski spor traje već pet godina, a investitor je na slobodi. Nikom od oštećenih nije vratio ni dinara.

U Privrednoj komori tvrde da je država sa delom mahinacija ipak uspela da se izbori.

- Kupovina kvadrata u pretprodaji je uvek bila rizična - kaže Goran Rodić. - Kupce zaslepi povoljnija cena, a onda se dešava da ostanu i bez kvadrata i bez novca. Zato je važno da država insistira na tome da investitor u banci položi garancije. U slučaju da prevari kupce po pitanju kvaliteta izvedenih radova ili ne završi objekat, onda bi zahvaljujući depozitu građani bili obeštećeni.

OROČENA DOZVOLA PREMA Zakonu o planiranju i izgradnji, građevinska dozvola, za razliku od pre, sada ima rok trajanja pet godina. To znači da investitor u tom periodu mora da završi objeka

Ipak, s obzirom na to da je građevinska industrija pred kolapsom, u ovom trenutku nije realno očekivati da bi bilo ko pristao da položi depozit i da tako zarobi deo kapitala.

Svi naši sagovornici slažu se u tome da je država u odnosu na prethodni period ipak napravila nekoliko značajnih iskoraka u želji da zaštiti građane od mogućih prevara. Jedna od mera je registar investitora, koje su lokalne samouprave od prošle godine, po nalogu Ministarstva životne sredine, prostornog planiranja i rudarstva, bile obavezne da naprave. Uprkos tome, ni posle godinu dana veliki broj opština ove registre - nema.

Kada bude završen registar izvršnih dužnika, čija je izrada ovih dana počela, svako će moći da proveri spisak svih dužnika iz evidencije opštih i privrednih sudova, pa će tu biti i nesavesni investitori koji su se našli na sudu. To neće mnogo pomoći onima kojima već duguju, ali hoće budućim kupcima.

четвртак, 20. октобар 2011.

Намештали жреб против Новака?

четвртак, 20. окт 2011, 09:41 -> 14:03


Међународна тениска федерација и неки произвођачи спортске опреме саботирали су Новака Ђоковића у протекле четири године намештајујћи жреб, тврди Катарина Пијетловић, професор спортског права на Универзитету у Талину.

Они су, наводно, намештали жреб на гренд слемовима и фаворизовали да у финалу играју Рафаел Надал и Роџер Федерер!

nole-i-f.jpg

Предводник оних који сматрају да се на гренд слем турнирима дешава нешто чудно јесте Катарина Пијетловић, професор спортског права на Универзитету у Талину, која је Антикорупцијском симпозијуму у Келну изнела озбиљне сумње у регуларност тих такмичења.

Наиме, она је објавила податак да су Ђоковић и Федерер од 2008. године 12 пута на гренд слемовима увек били у истом делу жреба, без обзира на то да ли су били рангирани као други и трећи, или као први и трећи на АТП листи, за шта је шанса да се деси – невероватна 0,02 одсто.

nole-i-fed.jpg

"То вам је као да баците новчић 12 пута и сваки пут падне на ону страну са бројем. Жреб се прави тако што се први на свету стави у врх једног дела "костура", а други на дно другог. Трећи се, потом, убацује у једно од та два, као и четврти. У свим случајевима, увек се Ђоковић поклапао са Федерером, а Мареј са Надалом. То је рађено, јер је владао став да Швајцарац лакше излази на крај са Србином, а Шпанац са Шкотом. Самим тим, верујем да су ови жребови били подложни манипулацији и да је Новак био у мање добром положају у односу на друге, а све због стицања профита у свету бизниса", оштро тврди Пијетловићева, преносе Вечерње новости.

Све то потврђује статистика, која не греши.

"Радили смо симулације жреба и само у три од 1.000 случајева поклапали су се Федерер и Ђоковић. Не мислим да је то случајност", тврди Пијетловићева.

nole-i-feder.jpg

Ипак, нашег тенисера такве приче не потресају превише. Он је показао да му је свеједно ко је у жребу и да ли игра прво са Роџером, а онда са Рафом или обрнуто. Уосталом, обојицу их је до ногу потукао ове сезоне, са скором од 10:1.

Ђоковић – Федерер

Гренд слемови 4:3:
2011. Ју-Ес опен полуфинале 3:2
2011. Ролан Гарос полуфинале 2:3
2011. Аустралијен опен полуфинале 3:0
2010. Ју-Ес опен полуфинале 3:2
2009. Ју-Ес опен полуфинале 0:3
2008. Ју-Ес опен полуфинале 1:3
2008. Аустралијен опен полуфинале 3:0

Мастерси 3:5:
2011. Индијан Велс полуфинале 2:3
2010. Лондон полуфинале 0:2
2010. Шангај полуфинале 0:2
2010. Канада полуфинале 1:2
2009. Синсинати финале 0:2
2009. Рим полуфинале 2:1
2009. Мајами полуфинале 2:1
2008. Монте Карло 1/2 пред. Ђоковић


недеља, 16. октобар 2011.

Kusturica: Kosovom ne bih plaćao Evropu!


Slavni reditelj za "Novosti" o kosovskoj rani, diplomatiji šamaranja, novom svetskom poretku, smišljenom ignorisanju Andrića. Miševi iz bolje Srbije su na obaveštajnom zadatku

 Emir Kusturica

Emir Kusturica

GDE smo mi u ovoj priči? Ovim pitanjem dočekali smo Emira Kusturicu, nekoliko dana pošto je napustio Trebinjsku šumu i skinuo monašku odoru, u kojoj je ovekovečen na filmu kratkog metra o pravoslavlju.

Sa priličnim mirom, koji nosi njegova poslednja rola u Hercegovini, slavni reditelj nam odgovara da sigurno nećemo propasti. Interesuje nas njegova diplomatija šamaranja, koju bi primenio u pregovorima o Kosovu, i da li najskupljoj srpskoj reči polako pada cena:

- Ideja da se u Evropu mora po svaku cenu je krajnje sumnjiva. Ako bismo morali Kosovom da platimo ulazak u EU, nikada tamo ne bih ušao. Ne mogu da shvatim zašto je neizostavno biti deo Evrope da bismo bili Evropljani.

* Mnogi iz Evrope smatraju da se taj status upravo stiče tako što bismo neformalno priznali Kosovo. Jesmo li matirani?

- Zbog takvih uslova sam i pominjao one šamare za pregovarčkim stolom. Srećom, pa ne pregovaram. Konačno rešenje nije sada moguće, jer je Kosovo svetski problem i centar geostrateške podele sveta. Evroatlantstke integracije dešavaju se na teritoriji evroazijskog kontinenta. Utoliko Kosovo nije samo srpski problem, već i sveta u kojem moćni pospešuju male i poslušne režime sumnjivog porekla. Veliki ne vode računa ni o kulturi ni o tradiciji. Fokusirani su jedino na funkcionalnost. S druge strane, Srbija vidi Evropu kao ideju u kojoj rešava većinu svojih problema, od obaveštajnih do ekonomskih. Ali mislim da Evropa nije kadra to da reši. Primer Grčke govori da EU nema taj kapacitet, iako naša elita rado uzima Evropu kao izlaz iz večne krize.

AGENTIMA SMETA DODIK
* Vaši protivnici tvrde da ste vitez svih režima i da vam je sada Dodik omiljeni političar, pošto vam je potreban da biste završili Andrićgrad. Šta im poručujete?
- To je samo deo aktivnosti obaveštajnih službi koje dugo marljivo rade na mom slučaju. Ne pogađaju me te njihove frljoke. Sa Miletom Dodikom sam prijatelj već četvrt veka. Imam za njih najbolji odgovor: u okviru Andrićgrada biće otvoren Andrićev institut kao jedno telo koje će pod svoj krov da primi najznačajnije pripadnike našeg i drugih naroda. To je kuća u koju želim da ugradim sve valjano što živi i stvara na Balkanu.

* Ima li licemerja u tome što se od Srbije traži da prihvati realnost, mada se ta realnost ignoriše, recimo, u Kataloniji?

- Realnost Srbije i svih drugih država je okupacija. Ako se pomiriš sa njom, pitanje je kako definišeš realnost. Da li je ona to što vidimo, što smo zatekli ili ono što projektujemo. Ako nešto projektuješ, ne možeš da ga projektuješ samo na golim činjenicama. Tu se još pita emocionalno pamćenje i ideje o opstanku. Kada bismo bili realisti, morali bismo da zaboravimo i Andrića, koji je najveći evropski pisac uz Tomasa Mana. A o njemu se napadno ćuti iz smešne namere da se bude politički korektan. Zna se da je bio član „Mlade Bosne“ i ne bi me iznenadilo da će neko sa zapada 2014. godine okrenuti ideju njegove pripadnosti tom pokretu.

* Da li je njihov poduhvat da naprave Albancima državu samo pobednički hir ili su u pitanju čak i vrlo sitni interesi?

- Kosovo kao centar stare srpske države danas je jedna mala državica koja prati ideje moćnih, a ne može da se pohvali dometima u istoriografiji i kulturi. Umesto kategoričkog imeprativa kulture, ovog puta je heroin glavni obrtni izvor. Čujem i da su vlasnici „Trepče“ biznismeni koji su nam ovde držali lekcije iz demokratije, a da je vlasnica „Telekoma“ ona što nas je bombardovala.

* To su produkti novog doba, u koje nikako da se uklopimo. Koliko je pametno da se u veku koji cepa sve tapije na posebnost igra na mit?

- Mitološka dimenzija Kosova je najznačajniji deo bića našeg naroda. Ne može Tesla da funkcioniše bez tog mita, ne može Šumanović da stvara, da se pravi formula „Na Drini ćuprije“ bez zidanja Skadra na Bojani, odnosno priklanjanja najvažnijoj tekovini negdašnjeg razbijenog carstva, a to je autonomija političkog i individualnog bića. To drugi narodi nemaju toliko izraženo kao što imamo mi.

KANT FALIO FUDBALERIMA
* Šta je falilo našim fudbalerima da odu na Evropsko prvenstvo: srce, motiv ili bolji trener?
- Fudbal je ozbiljna simulacija rata, kroz koju se izražava i stanje duha nacije. Motivacija je najznačajnija kategorija u ljudskom životu. Recimo, kod Nemačke reprezentacije svakog igrača, od golmana do špiceva, generiše Kantova ideja kategoričkog imperativa. A naši moraju da dobiju šest šamara u svlačionici. Ako neki naši fudbaleri uzimaju i po deset miliona, a Pižon radi za 30.000 evra, on ga se teško seća na terenu.

* Ima i onih koji na tragu tog urođenog individualizma predlažu da se okrenemo sebi. Da li je to izlaz iz ove kolektivne opčinjenosti EU?

- Ne znam da li bih to tako brutalno nazvao. Ali i sa Evropom i bez nje mora da postoji čvrst nacionalni recept. Nikada ne treba da se odreknemo prosvetiteljskih ciljeva Evrope. Ona je dobra zbog fondova, ali nije neizostavan politički recept. Nije problem u tome da li Srbija može da reši svoje zagonetke kroz EU, već je muka što je i sama EU u velikoj krizi. To je jedan privremeni ekonomski entitet i pre svega katolički projekat. Bilo je pokušaja i ranije da se Evropa ujedini. Ali ona se uvek širila sa zapada na istok. Nije Moskva samo jednom trebalo da bude zauzeta.

* Verujete li u krah EU?

- Evidentno je da se evropski ili prozapadni recept u vreme tehnološke revolucije menja u novi globalizam, gde je srednja klasa manjih evropskih zemalja i Amerike ugrožena činjenicom da se profit stvara u Aziji, a ne u toj klasi, koja je formirala rokenrol i film. Utoliko je svet postao manje bezbedno mesto, a evropski recept manje siguran od nekog novog recepta.

* Brisel za nas ima oproban recept. Predali smo Miloševića, Karadžića i Mladića, a sada čujemo da i Litvanija može da nas zakoči i to zbog piva. Kako vidite ovaj nadrealni niz ucena?

- Prilično sam siguran da standardizaciju koju nam nameće katolička Evropa nikada nećemo moći da sprovedemo do kraja. Ne znam da li je neko izračunao šta Srbiji donosi Evropa. Ne znam šta je donela Rumuniji, ali znam šta je donela Grčkoj. Ona je u nju ugradila jednu monumentalnu scenografiju za jedan filmski spektakl koji košta 350 milijardi evra. Da li su Grci srećniji sada ili pre, ne možemo reći. Zna se samo da grcaju u dugovima.

* Sabijeni smo i između Putinovog koncepta nove kolektivne bezbednosti i štitova NATO. Kuda da krenemo?

- Živeo sam pod Titom. Kad bi bio NATO, morao bih da se naučim da živim i pod njim. Nisam spreman da potrošim život u borbi protiv nečeg što elita nameće. Pitanje članstva u NATO je stvar procene onih koji nam određuju budućnost. Suštinsko pitanje je: da li je bolje da imamo avione „f-16“ ili „suhoje“. Pamtim da je Putin bez uvijanja poručio našim poltičarima: „Ako uđete u

NATO, okrenućemo rakete i na vas, ukoliko bude trebalo“. Slušamo i takozvane slobodoumne ljude iz NVO sektora u Srbiji koji su protiv vojne neutralnosti. Ti slepi borci za civilizovanje Srba idu onim najkontraproduktivnijim hipi putem. Oni se bune što Srbija odavno nije ušla u NATO. Slepo verovanje vojnom savezu je izneveravanje osnovnih principa humanosti. Možda bi oni koji već jesu u NATO bili prema nama milosrdniji, ako uđemo. Ali šta imamo od toga? Nama više fale dve-tri milijarde evra investicija da stanemo na noge.

* Može li okretanje Moskvi da nam bude uteha ili novi strateški kurs?

- Titoistička teorija da možeš da budeš dobar i sa jednima i sa drugima je neodrživa. To je prošlo vreme. Pitanje odnosa prema Rusiji, pored ljubavi i iste krvi, mora da bude konkretno. Ali ne kao pokušaj da se uđe u EU, pa kad te oni neće da ideš u zagrljaj Rusima. Za to ne bih glasao. I sada tamo ima nekih koji zovu Napoleona da ih izvuče iz zaostalosti, samo što se odnos snaga promenio. Rusi prvi put od vremena carizma vladaju svojim resursima.

* Koliko je u pravu Konuzin kada prebrojava Srbe na skupovima? Da li je to

samo smišljena poza emisara velike sile ili šok terapija?

- To nije bio izveštačen nastup, već pokušaj da aktivira dinamičan odnos prema tragediji Srba na Kosovu. On ima pravo da se tako izražava. Oni koji su mu odgovarali na toj tribini činili su to sa nekog evropskog stanovišta, koje opet nije verifikovano, jer Evropa traži da priznamo Kosovo. Mislim da u Rusiji ne postoji nijedna partija koja nije za Srbiju.

* Govorite često i da ovde ima mnogo onih koji nisu za Srbiju. Ko su ti „demonteri srpstva“?

- To su svi oni koji pogrešno percipiraju zapad. Svetom drma faraonska svetska elita koja proizvodi profit i stvara fondove koji finansiraju ljude, koji menjaju javno mnjenje u Srbiji. Ti uče nas da budemo protiv rata i da budemo miroljubivi, a njih finansiraju oni koju seju bombe širom sveta. E, vala ne pristajem da mi predavanja o demokratiji drže takvi tipovi. Jer, njihov spektar slobode regulišu izmišljeni sudovi i poluge svetske vlasti, a moja sloboda ide preko toga.

* Postoje li dve Srbije?

- Ta druga „pametna“ i evropska Srbija sa Evropom i velikim svetom nema ravnopravnu razmenu. Kao čovek koji je više od dvadeset godina živeo na Zapadu i koji s njim komunicira na poslovnom i emotivnom planu, znam da su ti iz „bolje Srbije“ miševi koji su na obaveštajnom zadatku. I to sve pod firmom humanizma. Preko raznih finansijskih institucija stvore se male grupe nezadovoljnika i kvaziintelektualaca koji zadatu platformu pretvaraju u „jedinu istinu“: da mi ne valjamo, da je, svakako, trebalo da se kosovski Albanci otcepe...

* Plaši li vas ova zapanjujuća sličnost sa predigrom uoči Drugog svetskog rata? Nama uzimaju Kosovo kao nekada Česima Sudete, napadaju Libiju kao onda Etiopiju. Sve liči na uvod u novu klanicu...

- Klanica nikada nije ni prestajala da radi, pošto se stalno vode limitirani ratovi. Sećam se da je na otiraču ispred glavnog hotela u Bagdadu svojevremeno bila Bušova slika. Kada sam pitao bivšeg francuskog premijera zašto je došlo do drugog rata u Iraku, on mi je odgovorio: „Zato što smo se mi i Rusi suviše približili naftnim izvorima“. Eto, a ljudi misle da su poslali avione zbog onog otirača. Tako se i danas tuku za crno zlato u Libiji, a ne za bolji život Libijaca, pošto su oni svakako dobro živeli.

* I sad im posle Gadafija preti podela države na plemena. Ima li odbrane od te slobode koja vas vraća u tribalnu zajednicu?

- Korporativni kapitalizam kontroliše svet preko NATO i UN, koje su oslabile raspadom SSSR. Zato se i svet usitnjava preko svake mere da bi ta kontrola bila što lakša. Konkretno, naš identitet možemo sačuvati idejom da liberalni kapitalizam nikada u Srbiji ne sme biti usvojen kao jedini jezik. Kada ovde preko korporacija zavladaju pojedinci, od nas neće ostati ništa. Jer, ropstvo je lako, a sloboda je teška. Ne može biti da su uslovi u kojima je naš narod živeo dali lako Milankovića, Teslu, Andrića, Đokovića...

* Ko bi na globalnom planu mogao da bude alter ego vašeg druga i književnog junaka Paše, dobroćudnog grmalja koji uvek štiti slabije?

- Možda tog potencijala ima u Aziji. Ona apsorbuje najveću količinu novca i proizvodnju. Ima osnovno oružje kapitalizma - jeftinu radnu snagu koju zapad nema. Stvara viškove koje zapad više nije u stanju da stvori.

* Ali zato je uspešan proizvod prežvakana i instant informacija, koja je postala zamena za razmišljanje. Verujete li u neku novu renesansu?

- Informacija i signal se danas šire brže od svetlosti. Ta brzina direktno je proporcionalna promeni svesti ljudi. Danas je svet, nažalost, izdizajniran da i portir, koji je na televiziji naučio da mora da bude politički korektan, treba da ima karijeru koja nije kontroverzna. Sve služi svrsi globalnog koncepta u kojem se sve svodi kako nešto da prodaš i da taj koji kupuje ne pita ništa.

* Jedan ste od retkih koji tvrde da je Beograd istinska metropola, iako se istupila njegova prepoznatljiva avangardna oštrica. Da li je on za vas kurtoazno evropski Njujork?

- Beograd je najveći grad izvan zapadne Evrope i stvarno me jedini podseća na Njujork. Tačno je da hoće da bude isti kao pre rata, a to je nemoguće. Ne može biti ništa isto ako su se okolnosti promenile. Velika greška Beograda je što svoju velikodušnost izražava prema onima koji su uskogrudi prema nama. On se istinski pretvara u veliku svetsku metropolu, koja je najmanje srpska. A to je luksuz koji jedan mali narod teško sebi može da priušti.

* Danas mnogi ne mogu sebi da priušte čak ni osmeh. Vaš omiljeni pisac Čehov nam savetuje: „Ako nemate nadu, naučite da živite sa svojim životom“. Nekako nam ne ide ta lekcija...

- Realisti ovde nemaju nadu. Kad odredimo iz čega se stvara nada, onda možemo da pričamo o tome. Nada se stvara iz pamćenja. Ako se izbriše pamćenje, nje nema. Ovde bi mnogi da operišu pamćenje i da ostane samo nada. Neodrživ je koncept realnosti u kojem zaboraviš Kosovo. To je isto kada bi Amerikancima izvadio Holivud iz srca, koji je njihov mitološki postament. Mitološki čovek je jedini čovek koji postoji. I zato nama nema propasti. Ima samo seoba.


MALj ZA ĆOSIĆA

* Kako ste doživeli onu internet podvalu sa Dobricom Ćosićem i Nobelovom nagradom?

- Kao čist lapot. Hteli su da mu stave pogaču na glavu i da ga puknu maljem. To je maslo malih obaveštajnih centara koji obavljaju nečiji prljavi zadatak. Ili su možda samo nadahnuti mržnjom prema nekom ko je njihovog roda i ko je doprineo i književnosti i kulturi ovog naroda. Zato ga i konotiraju negativno.



POTURAJU MI I LIMONOVA

* Neki krugovi u Sarajevu napadaju vašu ideju da gradite Rusko selo na Trebeviću. Za njih je, izgleda, to podjednako bolno kao i onaj čuveni Limonovljev hitac ka gradu sa istog mesta...

- Kakve veze imam sa Limonovom i sa snajperima? Gradnja ruskog sela je odraz moje želje da širim multikulturni recept, koji su oni tamo, nažalost, zaturili. Sarajevo je multietnički grad u kojem živi svega 1,2 odsto Srba.


Архива чланака

Powered By Blogger

FACEBOOK